KISELOST ORGANIZMA

Kiselost organizma

Osnovni uzrok raka službeno je otkriven prije 1923., a pronalazač je 1931. za to dobio Nobelovu nagradu iz medicine. Vrlo mali broj ljudi u svijetu zna za to, jer je ta istina nažalost sakrivena od javnosti.

Godine 1931. njemački znanstvenik Otto Heinrich Warburg (1883.-1970.) primio je Nobelovu nagradu za pronalazak osnovnog uzroka raka.  Dr. Warburg je otkrio da je rak rezultat anti-fiziološkog načina života.  Anti-fiziološkim načinom prehrane (pretežno hranom koja zakiseljuje) i fizičkom neaktivnošću tijelo stvara kiselu sredinu slabo opskrbljenu kisikom.

Stanična kiselost istiskuje kisik, a pomanjkanje kisika u stanicama stvara kiselu sredinu.

Dr. Warburg je rekao: “Pomanjkanje kisika i kiselost su dvije strane iste medalje: ako netko ma jedno, ima i drugo”.  Ako imate previsoku kiselost, automatski će vam nedostajati kisika u organizmu; ako vam nedostaje kisika imat ćete zakiseljen organizam. Kisela sredina je sredina bez kisika.  “Oduzmete li zdravoj stanici 35% njezinog kisika, možete je pretvoriti u stanicu raka za samo dva dana”, tvrdio je dr. Warburg.

“Sve normalne stanice imaju apsolutnu potrebu za kisikom, ali tumorske stanice mogu živjeti bez njega. To je pravilo bez iznimke”.

Tumorska su tkiva kisela, dok su zdrava alkalna

U svojem djelu “Metabolizam tumora“, dr. Warburg je pokazao da svi kancerogeni oblici ispunjavaju dva temeljna uvjeta:  krvnu kiselost i hipoksiju (pomanjkanje kisika). Otkrio je, da su tumorske stanice anaerobne (ne udišu kisik) i da ne mogu preživjeti u prisutnosti visokih koncentracija kisika.

Tumorske stanice mogu preživjeti samo uz pomoć glukoze i u sredini bez kisika. Stoga, karcinom nije ništa drugo nego obrambeni mehanizam, koji naše stanice koriste da bi preživjele u kiseloj sredini bez prisustva kisika.

Zdrave stanice žive u alkalnoj sredini punoj kisika, koja omogućava njihovo normalno funkcioniranje. Tumorske stanice žive u kiseloj sredini siromašnoj kisikom.
Kiselost organizma je naziv za različita stanja u kojima je poremećen odnos kiselina i baza u organizmu, pa je pH vrijednost krvi i mokraće pomaknut ka kiseloj reakciji, odnosno, pH < 7,35. Suprotno stanje kiselosti organizma je baznost organizma, kada je pH vrijednost krvi i mokraće >7,45. Kiselost organizma je pogodna za razvoj mnogih bolesti (nizak nivo energije, kronični umor, prekomjerno stvaranje sluzi, učestale prehlade i infekcije, nervoza, iritabilnost, krhki nokti, suha kosa i koža, stvaranje cisti, glavobolje, bolni zglobovi i artritis, neuritis, mišićni bolovi i grčevi, gastritis, rak, autoimuna oboljenja…), pa je u zdravoj i uravnoteženoj prehrani bitno zadržati neutralnu reakciju organizma. Ovo se postiže pravim odabirom namirnica, jer kiselina neutralizira bazu i obrnuto.

Malo podsjećanje na lekcije iz kemije: Baznost i kiselost tvari utvrđuju se pomoću pH vrijednosti (koncentracije iona vodika). Pritom se mjeri koncentracija hidroksidnih iona (OH), koji daju pH vrijednosti veće od 7 i baznu reakciju, odnosno koncentracija iona vodika (H), koji daju pH vrijednosti manje od 7 i kiselu reakciju. Ali kakvu ulogu imaju baze i kiseline u tijelu? Daju li ili uzimaju energiju? Reakcija u kojoj nastaju baze podrazumijeva svaku kemijsku promjenu u tijelu zbog koje se njegova energija povećava, a urin postaje bazan. Reakcija u kojoj nastaju kiseline podrazumijeva svaku kemijsku promjenu zbog koje se energija tijela smanjuje, a urin postaje kiseo. Svi organi u ljudskom organizmu funkcioniraju normalno samo onda kada su količine baznih i kiselih tvari u tijelu u pravoj ravnoteži.
Npr. već i blago kisela krv može prouzrokovati niz problema, ne samo u srcu već i u bubrezima, plućima, jetri. Sva hrana nakon prelaska iz gastrointestinalnog trakta prvo dolazi u jetru. Zbog toga je opterećenost jetre veća ukoliko otpadne kiseline neprestano kruže po krvi.

Evo jednog spiska koji izražava stupanj kiselosti i alkalnosti pojedinih vrsta hrane. Što je broj veći (plave boje), to je hrana više alkalna (bazna). Što je manji (crvene boje), to je kiselija.

pH 9.0  – Limun, lubenica
pH 8.5   –  Dinje, grožđe, peršin, kivi, kruške, ananas, suho grožđe, umeboshi sljive, sokovi od povrća i voća, sušene smokve, sušene datulje, papričice, mango, papaja, maline, mandarine, crni luk.
pH 8.0   –  Sviježe datulje i smokve, slatke jabuke, marelice, banane, mrkve, celer, češnjak, avokado, grejp, zelena salata, nektarine, breskve, bundeve, špinat, brokula.
pH 7.5   –  Kisele jabuke, cikla, kupus, karfiol, đumbir, krumpir, jagode, masline
pH 7.2-7.3   –  Bademi, domaći krastavčići, artičoka, trešnja, krastavci, domaći med, gljive, zrele i sviježe masline, rotkvice, sjeme sezama, paradajz, maslinovo ulje, razni začini, kokosovo i laneno ulje.

pH 6.7-6.8   –  Šljive, suhe šljive, kokos, i većina proizvoda od istog, pistacio, grah, pasterizirani med, sjemenke bundeve i suncokreta, vanilija…

pH 6.5  –  Kruh od zobi, raži, ječma, riže, integralna riža, kukuruzni kruh, sojino mlijeko, sojin sir, bademovo i sezamovo ulje, suncokretovo i grožđano ulje.

pH 6.0  –  Riba, sir, kečap, majoneza, vočni sokovi sa šečerom, cigarete(od sviježeg duhana),kokice, kiseli krastavčići, kozje mlijeko,senf, melasa, kravlje mlijeko, puretina, školjke, pačetina, kazein(protein mlijeka), rafinirane žitarice(tipa corn flakes), mast, palmino ulje, zaslađeni jogurt, kikiriki, brusnice, procesirani sir.

pH 5.5   – Govedina, bijelo brašno, svinjetina, janjetina, tijesta i kolači od bijelog brašna, pržena hrana, svi šećeri, cigarete(tvorničke), kvasac, rafinirana sol obična i jodirana, bijela riža, ulje od pamuka, ocat(svi osim jabučnog).

pH 5.0   –  Umjetni zaslađivači

pH 4.0   –  Vino, žestoka alkoholna pića, kava

pH 2.5   –  Pivo

pH 2.0   –  Kakao, raznorazna bezalkoholna gazirana i negazirana pića, coca cola, svi lijekovi, sintetičke psihodelične droge, pesticidi, herbicidi…

Interesantno je da termičkom obradom alkalizirajućih namirnica, recimo voća i povrća, one postaju zakiseljujuće, ako se prekuhavaju i pripremaju sa uljem. Prema istraživanjima Hay-a, Sheltona i drugih, stalno unošenje većih količina zakiseljujućih namirnica opterećuje organizam i najčešće je uzrok nastajanja poremećaja i pojave bolesti. Njihova preporuka je da većina (80%) namirnica treba biti alkalizirajuća, a samo 20% zakiseljujuća. U ovih 20% zakiseljujućih namirnica najbolje je da se koriste blago kisele namirnice u sirovom obliku kao što su žitarice,  neke mahunarke, sjemenje kao i orašasti plodovi.

Savjeti za acido-baznu ravnotežu:

* žvačite hranu najmanje 35 puta, jer pljuvačka dodaje baznu kvalitetu svakom zalogaju
* zeleno lisnato povrće treba da bude dodatak svakom obroku
* svakodnevno 25 minuta posvetite vježbama disanja, jer to poboljšava pH balans
* umjerene vježbe pojačavaju detoksikaciju i eliminaciju kiselih tvari iz tijela.

Uloga kalcija u održavanju optimalne pH vrijednosti krvi

Kalcij je jedan od najvažnijih minerala za stvaranje baznosti. Ljudsko tijelo sadrži čak 2% kalcija ili prosječno 1,2 kg. Ovaj mineral pozitivno utječe na brojne tjelesne funkcije upravo zbog toga što izvrsno regulira kiselo-baznu ravnotežu u svim tjelesnim tekućinama. Krv je u uspostavljanju te ravnoteže najvažnija i zato se tijelo brine da krv ima pH vrijednost 7,4, čak i na štetu drugih tjelesnih tekućina. Ako bi krv imala pH 6,0, bila bi kisela, ne bismo imali dovoljno kisika i nastupila bi smrt. Zato se tijelo brani na taj način što crpi kalcij iz kostiju i tako regulira vlastitu pH vrijednost. A upravo je to uzrok mnogih bolesti.

“Sve takozvane prirodne smrti nisu ništa drugo nego terminalna točka zasićenosti tijela kiselošću”, – George W. Crile iz Clevelanda, jedan od najpriznatijih kirurga na svijetu.

“Nisu važna bezbrojna imena bolesti, nego činjenica da one sve proizlaze iz osnovnog uzroka: previše kiselosti u tijelu.” – Dr. Theodore A. Baroody, knjiga “Alkaliziraj ili umri” (“Alcalize or Die”):

“Povećana zakiseljenost organizma uzrok je svih degenerativnih bolesti. Ako dođe do poremećaja ravnoteže i organizam započne skladištiti kiselost i toksine u većoj mjeri nego što ih može izlučiti, onda se javljaju bolesti.” – dr. Robert O. Young.

Leave a Comment